1. Kabinet za rehabilitaciju slušanja i govora  

Rad sa djecom svakim radnim danom od 8:00-13:30 u skadu sa nastavnim kalendarom za tekuću godinu.

Zakazivanje termina: 033 226 977, lokal 22 (medicinska sestra Centra).

Vrste tretmana:

  • Dijagnostički postupci i opservacija djece i odraslih
  • Individualna rehabilitacija slušanja i govora djece školskog uzrast
  • Individualna rehabilitacija slušanja i govora djece predškolskog uzrasta
  • Individualna rehabilitacija slušanja i govora djece i odraslih sa CI
  • Savjetodavni rad sa roditeljima

Dijagnostički i rehabilitacijski postupci se realizuju primjenom adekvatne elektroakustičke i druge specijalizirane opreme prema verbotonalnim programima.  Nakon kvalitetne dijagnostičke procjene djeteta ili odrasle osobe, kod kojih se uočavaju teškoće slušanja i govora, izrađuju se individualni programi rada s ciljem razvoja slušanja, jezika i govora u cilju uspješnije komunikacije i integracije u širu zajednicu.

Osobe  kojima se u kabinetu za rehabilitaciju slušanja i govora pružaju tretmani su:

  • djeca i odrasli kod kojih se sumnja na poteškoće sluha i govora
  • djeca sa poteškoćama slušanja i govora, koji se obrazuju i CentrU za slušnu  i govornu rehabilitaciju
  • djeca sa poteškoćama slušanja i govora, koja pohađaju redovne predškolske ustanove, osnovne i srednje škole.
  • djeca sa kohlearnim implantatom
  • odrasle osobe sa poteškoćama slušanja i govora
2. Logopedski kabinet  

Rad sa djecom svakim radnim danom od 8:00-13:30 u skladu sa nastavnim kalendarom za tekuću godinu.

Zakazivanje termina za logopedski termin: 033 226 977, lokal 22 (medicinska sestra Centra)

Logopedske usluge:

  • Logopedska dijagnostika
  • Tretman govornih poteškoća
  • Savjetovanje

Logopedska dijagnostika je proces čija je svrha i cilj otkrivanje potencijalnih poteškoća kod djece.
Provodi se putem opservacije, intervjua s roditeljima, primjenom standardiziranih testova te putem različitih logopedskih zadataka kojima se procjenjuju određena područja jezičkog, govornog i komunikacijskog razvoja.

Nakon provedene logopedske dijagnostike, roditeljima se daju sve informacije o postignutim rezultatima dijagnostike kao i informacije o daljem logopedskom tretmanu.

Logopedska dijagnostika se provodi individualno, u trajanju od 45 – 90 minuta, ovisno o dobi djeteta i složenosti poteškoće.

Postoji li potreba za dodatnim pretragama (psiholog, otorinolaringolog, neurolog,…) roditelja upućujemo kod drugih stručnjaka.

Logopedska dijagnostika obuhvata:
 

  • procjenu fonološko-artikulacijskih poteškoća
  • procjenu i govorno- jezičkog razvoja 
  • procjenu poteškoće tečnosti govora (mucanje i brzopletost)  
  • procjenu čitanja, pisanja i računanja (školska dob)
     

Nakon provedene logopedske dijagnostike u našem kabinetu ili uvidom u postojeće logopedske nalaze i dokumentaciju ostalih stručnjaka krećemo s provođenjem logopedskog tretmana.

Važna karika u cijelom terapijskom procesu jeste kvalitetna komunikacija sa roditeljima djeteta. Trajanje i ishod logopedskog tretmana zavisi od individualnih poteškoća djeteta, njegovih sposobnosti, redovnih dolazaka na terapiju i radu roditelja s djetetom prema uputama logopeda. Vrlo je važno da su roditelji svjesni djetetovih poteškoća te da usklade vlastite želje sa stvarnim djetetovim mogućnostima.

Individualni tretman rehabilitace traje 30 do 40 minuta. 

Logopedski tretman

Artikulacijski poteškoće, odnosno poteškoće izgovora glasova odnose se na  pogrešan izgovor glasova.
Poteškoća može biti izgovor samo jednog glasa, npr. glas R, ali vrlo često je poremećena cijela skupina određenih glasova (npr. glasovi S,Z,C,Š,Ž,Č,Ć).

Ova poteškoća jedan je od najčešćih govornih potešoća u predškolskoj dobi, a nerijetko se pojavljuje i kod školske djece te odraslih osoba.

U određivanju jačine artikulacijskih poteškoća najvažnije jeste razumljivost cjelokupnog govora. Veći broj poremećenih glasova dovodi do lošije razumljivosti govora što znatno otežava komunikaciju.

Dijete usvaja govor od najranije dobi. Porodica, posebno roditelji imaju temeljnu ulogu u razvoju govora svog djeteta. Dobar govorni uzor je ujedno i jedna od najvažnijih stepenica u razvoju govora. Nestimulativna okolina, ne samo u pogledu govora nego i u pogledu osjećaja štetno utječe kako na razvoj govora tako i na emocionalni i intelektualni razvoj. Djetetov govor u početku najbolje razumiju njemu bliske osobe (roditelji,braća,sestre…).   

Zakašnjeli govorno-jezički razvoj

Rani pokazatelji govorno-jezičkog kašnjenja kod djece:

Dijete u prvoj godini života znatno manje brblja i spontano se ne  artikulira u odnosu na dob svojih vršnjaka

  • Slabije ostvaruje kontakt očima
  • Prva riječ se pojavljuje kasnije nego kod ostalih vršnjaka (prosjek pojavljivanja je između 10. i 14. mjeseca života)
  • U dobi od 10. do 14. mjeseci ne odaziva se na svoje ime
  • Dijete u dojenačkoj dobi vrlo slabo reaguje na zvukove
  • S navršenom prvom godinom života ne pokušava komunicirati govorom ili gestama
  • U dobi od 15 mjeseci ne razumije i ne koristi geste
  • Dijete od 16. do 18. mjeseci ne razumije i ne odgovara na jednostavne naloge (npr. „Daj mi!“, „Baci!“…)
  • Ne pokušava imitirati govor odraslih
  • Roditeljima se čini kao da dijete „ima neki svoj vlastiti govor“
  • Sa 2,5 godine ne razumije i ne ispunjava dvostruke naloge (npr. „Baci loptu i donesi medu.“…)
  • Dijete sa 2 do 2,5 godine ima manje od 50 riječi u ekspresivnom govoru

Kada se obratiti logopedu?

Roditelji se često sami jave logopedu kada primjete da njihovo dijete u dobi od 2,5 do 3,5 godine znatno kasni u govorno-jezičkom razvoju, komunikaciji za svojim vršnjacima. Ponekad se kod djeteta kasnije pojavljuje prva riječ, a govorno-jezički razvoj kasnije ipak protekne uredno. Zato je vrlo važno, kako bismo uopće utvrdili radi li se o poteškoći ili ne, prepoznati rane pokazatelje govorno-jezičkih poteškoća. Na taj način možemo na vrijeme krenuti s terapijom i savjetovanjem roditelja.

Savjetovanje

S obzirom na sve veći broj djece koji imaju neki komunikacijski i/ili jezički, govorne poteškoće sve više pojedinaca traži pomoć logopeda.

Ključna uloga logopeda nije samo u neposrednom radu s djetetom i/ili odraslom osobom nego i u savjetovanju roditelja.

Uloga roditelja je vrlo važna jer su najčešće oni ti koji prvi posumnjaju na bilo kakva odstupanja u komunikacijskom i govorno-jezičko razvoju svog djeteta.

Često roditelji nisu sigurni radi li se samo o kašnjenju, atipičnostima ili individualnim razlikama njihovog djeteta u odnosu na drugu djecu. Upravo zbog toga od ključne je važnosti informisati ih o normama urednog govorno-jezičkog razvoja kako bi mogli saznati treba li njihovo dijete stručnu pomoć logopeda.

Upravo iz navedenih razloga u našem kabinetu veliku pažnju posvećujemo logopedskom savjetovanju roditelja na logopedskoj dijagnostici, ali isto tako i kroz logopedsku terapiju.

U cilju postizanja što boljih i bržih rezultata otvoreni smo za suradnju s drugim stručnjacima.

3. Psiholog  
  • Neposredan individualni rad psihologa sa djecom oštećenog sluha,  govora i jezika predškolske, mlađe školske i starije školske dobi, kroz sljedeće oblasti:
  • Psihodijagnostika (psihološka procjena)
  • Psihološki tretman i rehabilitacija
  • Psihološka prevencija
  • Izrada i dostavljanje nalaza i mišljenja na osnovu rezultata psihološkog testiranja i procjene
  • Rad sa odraslima (roditelji i staratelji)
  • Individualni i grupni savjetodavni rad sa djecom i roditeljima
  • Saradnja sa stručnim organima Centra
  • Saradnja sa relevantnim institucijama
  • Vođenje dokumentacije
4. Ambulanta  

Ambulanta u Centru radi svaki dan  8:00 do 15:00 sati.

U ambulanti je uposlena medicinska sestra koja:

– vodi brigu o higijeni učenika i prostorija Centra.

– sarađuje sa spoljnim saradnicima

– vrši audiometriranje

– organizira i prati realizaciju sistematskih pregleda školske i predškolske djece

– vodi medicinsku dokumentaciju (kartoteka, registar)

– vrši obradu podataka i izvještavanje

– asistira doktoru medicine kod pregleda i manjih zahvata

– informirmiše pacijenata, zakazuje pregleda i tretmana kod logopeda i rehabilitatora

– obilazak učenika smještenih u hraniteljke porodice

Sva djeca Centra obuhvaćena su redovnom kontrolom slušnog statusa. Na osnovu dobijenog audiometrijskog nalaza prati se slušni status djeteta i programira njegov edukacijsko-rehabilitacijski rad.

5.  Fonetska  ritmika   

U izazivanju glasova kod djece oštećenog sluha i govora, značajno mjesto imaju ritmičke stimulacije.

To je postupak izazivanja glasova kroz makro pokrete tijela. Svaki izgovoreni glas ima svoju napetost, intenzitet, dužinu trajanja i druge karakteristike, koje dijete lakše usvaja kroz karakteristične pokrete tijela.

Ritmičke stimulacije se sastoje iz dvije vrste postupaka, stimulacije pokretom i muzičke stimulacije.

Budući da su ritam, intonacija, napetost, intenzitet, pauza, i vrijeme osnovni elementi svake pa i najmanje izgovorene cjeline, muzičke stimulacije uz stimulacije pokretom, predstavljaju dragocjeni temelj kako za razvoj i korekciju govora kod osoba oštećenog sluha i govora, tako i za razvoj i korekciju izgovora kod usvajanja maternjeg jezika.

Ovakav postupak u radu primjenjuje se od predškolskog perioda, a zatim i kroz niže razrede

( od I do IV).

Senzorna soba  

Oprema u senzornoj sobi namijenjena je za senzornu integraciju i re/habilitaciju sluha i govora.

Oprema kojom Centar trenutno raspolaže je:

  1. Disko kugla sa elektromotornim pogonom
  2. Cvijet2- integrisani senzorni sistem sa transparentnim cijevima ( Bublle Tubes)
  3. Svjetlosno zvučni Ekvilajzer
  4. Lazy bag
  5. Strunjača geometrijskih oblika
  6. Svjetlosna zavjesa
  7. Svjetlosni pramen
  8. Balansni disk sa rukohvatima